Šta je komercijalna audiovizuelna komunikacija?

Komercijalna audiovizuelna komunikacija je audiovizuelna medijska usluga koja podrazumijeva uključivanje u program skupa slika sa ili bez zvuka, namijenjenih: (a) direktnom ili indirektnom promovisanju robe, usluga ili imidža fizičkog ili pravnog lica koje obavlja neku privrednu aktivnost, uz određenu finansijsku ili sličnu nadoknadu ili (b) samopromovisanju.

Postoji više vrsta komercijalnih AVM komunikacija:

Oglašavanje: komercijalna audiovizuelna komunikacija koja podrazumijeva emitovanje bilo kog oblika obavještenja, uz određenu naknadu ili radi samopromovisanja, od strane pravnog ili fizičkog lica, a koje ima za cilj da predstavi i skrene pažnju na određeni proizvod ili uslugu, uključujući nepokretnosti, prava, obaveze, odnosno da motiviše potrošače da koriste, odnosno kupe taj proizvod ili uslugu, uz finansijsku naknadu.

Pored tradicionalnog oglašavanja postoje i:

1. Oglašavanje na dijelu ekrana: istovremeno ili paralelno prikazivanje uredničkog i oglasnog sadržaja;
2. Virtuelno oglašavanje: oblik oglašavanja kojim se u programu mijenja postojeći oglas, ili dodaje novi oglas na mjestu na kojem u stvarnom programu isti ne postoji, tako da virtuelno oglašavanje djeluje kao sastavni dio originalnog prenosa programa;
3. Telepromocija odnosno radiopromocija: oblik oglašavanja tokom prenosa programa pri čemu se pravi pauza u dotadašnjem toku uredničkog sadržaja, a voditelj preuzima ulogu prezentera određenih proizvoda ili usluga;

Telešoping: komercijalna audiovizuelna komunikacija koja podrazumijeva pružanje direktne ponude za prodaju proizvoda, usluga i nepokretnosti, uz nadoknadu;

Sponzorstvo: komercijalna audiovizuelna komunikacija koja podrazumijeva bilo koje učešće fizičkog ili pravnog lica, koje se ne bavi djelatnošću pružanja audiovizuelnih medijskih usluga, niti proizvodnjom audiovizuelnih radova, u finansiranju radio i/ili televizijskih programa, s ciljem da promoviše svoje ili tuđe ime, zaštitni znak, ugled, aktivnosti, proizvode ili usluge.

Ko je odgovoran za istinitost i tačnost oglasa?

Za istinitost i tačnost oglasnih sadržaja odgovoran je naručilac, a za njihovu usklađenost sa zakonskom regulativom odgovoran je emiter. Emiter je dužan da, uz obrazloženje, odbije zahtjev za oglašavanje ukoliko sadržaj oglasa nije u skladu sa zakonom.

Predviđena je obaveza za naručioca oglasa da emiteru koji emituje oglas, uz oglas dostavi i popunjen obrazac o oglašavanju koji sadrži podatke o: naručiocu, proizvođaču oglasa, oglašivaču i oglasu (tekst, trajanje, autor teksta, muzike, fotografije, ilustracije, dizajna, reditelj, snimatelj slike ili zvuka, izvođač čiji se lik ili glas koristi u oglasnoj poruci, kao i podaci o drugim autorima u smislu posebnog propisa o zaštiti autorskog i srodnih prava).

Šta je prevarno i prikriveno oglašavanje?

Zabranjeno je prevarno i prikriveno oglašavanje.

Prevarno oglašavanje: oglašavanje koje na bilo koji način dovodi u zabludu ili je vjerovatno da će dovesti u zabludu lica kojima je upućeno ili do kojih dopire pa je vjerovatno da će zbog toga uticati na njihovo ekonomsko ponašanje, odnosno da zbog toga povrjeđuje/škodi ili je vjerovatno da će povrijediti/škoditi konkurente/u.

Prikriveno oglašavanje: predstavljanje riječima ili slikama robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili aktivnosti proizvođača roba ili pružaoca usluga u radijskim i/ili TV programima kada je cilj ili efekat takvog predstavljanja oglašavanje ili promocija i moglo bi dovesti javnost u zabludu u vezi sa njegovom prirodom.

Da li postoje pravila u vezi sa oglašavanjem igračaka?

Komercijalne audiovizuelne komunikacije ne smiju direktno savjetovati ili pozivati maloljetnike da kupuju ili da ubjeđuju roditelje na kupovinu robe ili usluga koje se oglašavaju i ne smiju da sadrže poruke kojima se sugeriše da se korišćenjem proizvoda ili usluga stiču fizičke, intelektualne ili druge društvene prednosti nad ostalim maloljetnim licima koja te proizvode i usluge ne koriste.

Komercijalne audiovizuelne komunikacije koje se odnose na igračke i obrazovne proizvode za maloljetnike ne smiju da stvaraju pogrešnu sliku u vezi sa:

• Prirodom, funkcijom i dimenzijama igračke;
• Nivoom sposobnosti/vještina koje su neophodne za korišćenje igračke;
• Opisom dodataka koji su uključeni ili nijesu dio pakovanja u kojem je igračka;
• Cijenom igračke i informacijom o tome da li je za upotrebu igračke neophodno kupiti dodatne proizvode;
• Minimiziranjem cijene proizvoda ili stvaranjem slike da je njegova kupovina u skladu sa budžetom svake porodice.

Kolika je dozvoljeno trajanje oglasa i telešopinga?

Telešoping (telešoping prozor) može trajati najmanje 15 minuta neprekidno.

U programima javnih i neprofitnih emitera trajanje oglašavanja/telepromocije ne smije prelaziti 10% (šest minuta) po satu emitovanog programa. Dok, u jednom satu emitovanja programa javnog emitera tokom dana ne smije biti emitovano više od 15% (devet minuta) oglasa/telepromocije i telešopinga.

U programima komercijalnih emitera vrijeme trajanja oglašavanja/telepromocije ne smije prelaziti 15% (devet minuta) po satu emitovanog programa. U jednom satu emitovanja programa komercijalnog emitera tokom dana dozvoljeno je maksimalno 20% (12 minuta) oglasa/telepromocije i telešopinga.

Prekid programa oglasima/telepromocijom ili telešopingom.

Oglasi/telepromocija i telešoping ne smiju biti uključeni u: prenose vjerskih službi, prenose formalnih ceremonija (inauguracije i sl.), direktne prenose parlamentarnog zasijedanja, programe u vezi sa tragičnim događajima širokih razmjera, programe koji traju 30 minuta ili kraće.

Za vrijeme TV prenosa, prekide u sportskim programima dozvoljeno je raspoređivati između djelova sportskih događaja (npr. u poluvremenu, između trka i sl.). Ukoliko se uživo prenose događaji koji traju duže od 60 minuta prekidi se mogu raspoređivati u tačkama kao što je poluvrijeme ili se fokus prenosa pomjera s jedne na drugu tačku događaja (npr. poslije rezimea trenutnih mjesta u trci i prije fokusiranja na određenu etapu trke i sl.). Prekid se može rasporediti i kada komentator završava diskusiju na određenu temu u programu i prelazi na sljedeću.

Prekid kulturno – umjetničkog programa je dozvoljen: kada je jasno naznačena ili dramaturški važna pauza u radnji, kada postoji potpuna promjena scene, sa značajnim prekidom kontinuiteta radnje, kada nastupi originalni prekid (pauza između činova i sl.) u predstavi koja se izvodi na pozornici.

Prekid dokumentarnog programa i diskusije dozvoljen je: kada dolazi do promjene teme i kada se u program uvode novi sagovornici.

Koliko je dozvoljeno trajanje sponzorisanog programa?

Sponzorisanje nije oglašavanje i ne uračunava se u ukupno vrijeme trajanja oglašavanja. Ipak, sponzorisani programi ne smiju promijeniti svoj prvobitni oblik u komercijalne svrhe i moraju zadržati razliku između oglašavanja i sponzorstva.

Kada je program sponzorisan u cjelini ili djelimično, mora jasno biti označen imenom, logotipom i/ili drugim simbolom sponzora, kao što je upućivanje na njegov/e proizvod/e ili njegovu/njegove uslugu/usluge ili njegov prepoznatljivi znak na primjeren način za programe, na početku, tokom i/ili na kraju programa.

Koja su ograničenja za sponzorisanje programa?

Zabranjeno je sponzorisanje informativnih i programa o društveno-političkim aktuelnostima. Takođe, političke stranke, koalicije i druge političke organizacije, kao i pravna i fizička lica čija je osnovna djelatnost proizvodnja roba i usluga čije oglašavanje je zabranjeno ne mogu biti sponzori programskih sadržaja. Tokom dječjih, dokumentarnih i vjerskih programa nije dopušteno prikazivanje logotipa sponzora.

Programi za maloljetnike, programi sa tematikom automobilizma ili programi namijenjeni vozačima motornih vozila ne smiju biti sponzorisani od strane proizvođača alkoholnih pića.

Ukoliko je sponzor pravno ili fizičko lice koje se u skladu sa posebnim propisima bavi proizvodnjom ili prodajom medicinskih proizvoda i primjenom postupaka i metoda liječenja, sponzorstvom se može promovisati njegovo ime ili imidž, ali se ne mogu promovisati posebni medicinski proizvodi koji su dostupni samo na ljekarski recept ili postupci i metodi liječenja koji nijesu u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita.

Sponzorisani programi ne smiju direktno podsticati na kupovinu ili iznajmljivanje robe ili usluga sponzora ili trećeg lica, naročito posebnim promotivnim upućivanjima na te proizvode i usluge u tim programima.

Šta je sopstvena produkcija?

Sopstvenom produkcijom smatraju se informativne, kulturno-umjetničke, muzičke, sportske i druge emisije, kao i drugi izvorno proizvedeni programski sadržaji čiji je proizvođač emiter ili su proizvedeni po njegovoj narudžbi i za njegov račun.

Sopstvenom produkcijom se smatraju programski sadržaji u kojima izvorni audio ili video materijal, ili autorski dio, za TV emitere čini više od 50 odsto, odnosno za RADIO emitere više od 20 odsto.

Sopstvenom produkcijom se smatraju i programski sadržaji koji su proizvedeni:

• po licenci,
• po otkupljenom formatu,
• u bilateralnoj koprodukciji, ukoliko je učešće emitera u ukupnim troškovima proizvodnje programskog sadržaja najmanje 20%. Pri tome će se obim sopstvene produkcije utvrđivati u visini:
  1. procenta učešće emitera u ukupnim troškovima proizvodnje, ako je to učešće od 20% do 50%,
  2. od 100%, ako je učešće emitera u ukupnim troškovima proizvodnje veće od 50%.
• u multilateralnoj koprodukciji, ukoliko je učešće emitera u ukupnim troškovima proizvodnje programskog sadržaja najmanje 10%. Pri tome će se obim sopstvene produkcije utvrđivati u visini:
  1. procenta učešće emitera u ukupnim troškovima proizvodnje ako je to učešće od 10% do 50%,
  2. od 100% ako je učešće emitera u ukupnim troškovima proizvodnje veće od 50%.
• kao direktni ili odloženi prenosi događaja koje emiter vrši samostalno ili aktivno učestvuje u kreiranju i njegovoj realizaciji,
• kao direktni ili odloženi prenosi događaja za koje je emiter otkupio pravo, a koje organizator događaja realizuje sopstvenim ili iznajmljenim resursima za više korisnika, pri čemu emiter koji je otkupio pravo prenosa aktivno učestvuje u kreiranju i realizaciji,
• kao emisije drugih producenata, koje emiter na osnovu otkupa prava prenosi ili emituje u cjelini ili djelovima i pri tome aktivno učestvuje u njihovom kreiranju.

Da li se sopstvenom produkcijim smatraju reprize?

U sopstvenu produkciju se ubrajaju premijere i prve reprize programskih sadržaja koji spadaju u ovu kategoriju. Oglasi, najave sopstvenog programa, teletekst, oglasi i telešoping ne smatraju se programima u sopstvenoj produkciji emitera.

Koliko sopstvene produkcije emiter mora da ima u svom programu?

Emiter opšteg televizijskog programa je dužan da obezbijedi da djela koja se u smislu ovog pravilinika smatraju programima u sopstvenoj produkciji čine najmanje 10% njegovog mjesečnog vremena emitovanja.

Da li je emiter odgovoran za sadržaje objavljene prilikom reemitovanja programa?

Emiteri su odgovorni za sve objavljene sadržaje, bez obzira na njihov izvor. Dakle, odgovorni su za objavljene sadržaje iako su u pitanju sopstveni, kupljeni, reemitovani i razmijenjeni program, najave programa, SMS i druge oblike uključivanja publike u kreiranje programa, kao i sve oblike audiovizuelnih komercijalnih komunikacija.

Kakve su obaveze emitera prilikom proizvodnje i emitovanja informativnih programa?

Emiteri koji proizvode (uređuju i emituju) informativni program dužni su da to rade profesionalno i odgovorno i na taj način da doprinose:  slobodnom, istinitom, cjelovitom, nepristrasnom i blagovremenom informisanju javnosti o događajima u zemlji i inostranstvu;  poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti, institucija i pluralizma ideja.

Takođe, prilikom proizvodnje informativnih programa, emiteri su dužni da poštuju načela objektivnosti, nepristrasnosti, blagovremenosti, tačnosti, zabrane diskriminacije, slobode objavljivanja komentara i primjene pravila druge strane.

Posebno je značajno da se događaji moraju vjerno prikazati, a različiti pristupi i mišljenja biti profesionalno i korektno zastupljeni kao i da mišljenja i komentari moraju biti odvojeni od činjeničnog izvještavanja, a njihov izvor ili autor prepoznatljivi.

Zaštita privatnosti!

U programima emitera zabranjeno je ugrožavanje privatnosti pojedinca, objavljivanjem informacija o privatnom životu bez njegovog znanja i pristanka, osim u slučaju nedvosmislenog postojanja opravdanog javnog interesa. Svako narušavanje privatnosti mora biti opravdano dokazivim javnim interesom, a naročito kada se radi o maloljetnicima i osobama koje ne obavljaju javne funkcije i nijesu eksponirane u javnosti. Ukoliko se iznose navodi o nepodobnim djelima ili nekompetentnosti ili ako sadrže negativne konotacije na račun bilo koje osobe ili organizacije, osobama čije se ime spominje pružiće se prilika da učestvuju u programu ili da komentarišu date navode.

Kakva su pravila za izvještavanje o nesrećama/prirodnim katastrofama i sl.?

U programskim sadržajima koji sadrže scene nasilja, posljedice nasilja ili prirodnih katastrofa, emiteri su dužni da dosljednom primjenom profesionalnih i etičkih standarda novinarskog kodeksa na primjeren način realizuju obavezu informisanja javnosti i potrebu za iskazivanjem saosjećanja, uz eliminisanje rizika od senzacionalizma.

Ukoliko se izvještava o nesrećama ili porodičnim tragedijama, mora se poštovati pravo na privatnost žrtava i drugih osoba koje su pogođene tim događajima. Takođe, osobe u stanju bola ili šoka ne smiju biti izložene pritisku da daju intervjue ili učestvuju u televizijskim i radijskim programima.

Ukoliko se prilikom emitovanja programa koristi arhivski materijal koji sadrži podatke o ličnostima, nesrećama, nasilju, psihičkim posljedicama nasilja, smrti i sl., elektronski medij je dužan da vodi računa o mogućem uznemiravanju preživjelih ili porodice žrtava u slučajevima kada se određene scene događaja (nesreća, ozbiljni incidenti, sahrane i sl.) koriste kao ilustracije u programu.

Kada počinje granični period?

Granični period traje u periodu od 23:00h do 06:00h časova i važi isključivo za TV emitere. Samo se u graničnom periodu mogu emitovati programi namijenjeni isključivo odraslima, odnosno programi koji mogu imati štetne uticaje i posljedice na maloljetnike.

Šta predstavljaju grafičke oznake 12, 16 i 18?

Grafička oznaka odnosno krug sa crvenom brojkom, koja mora biti jasno vidljiva tokom cijelog trajanja označenog programskog sadržaja, predstavlja odgovarajuće kategorije programa koji nije primjeren za maloljetnike mlađe od 12, 16 ili 18 godina i koji može ugroziti fizički, zdravstveni, moralni, mentalni, intelektualni, emotivni i socijalni razvoj maloljetnika.

Pored grafičke oznake emiteri su dužni da emituju i zvučno upozorenje neposredno prije početka označenog sadržaja, u vidu telopa sa tekstom sljedeće sadržine: “Program koji slijedi nije primjeren za maloljetnike mlađe od 12, 16 ili 18 godina”, uz istovremeno čitanje od strane spikera.

Kako se određuje kako označiti pojedine programske sadržaje?

Prilikom kategorizacije programskih sadržaja, treba uzeti u obzir obzir:

1. 1. da li se u njima prikazuju: nasilje i njegove posljedice; seksualno nasilje; nago ljudsko tijelo; seksualnost; zastrašujuće scene; pušenje i zloupotreba opojnih droga, alkohola i drugih štetnih supstanci; opasno ponašanje; diskriminatorsko postupanje ili nepristojno ponašanje;
   2. u kom kontekstu se prikazuju sadržaji iz tačke a) ovog stava i posebno:
      a) cilj ili priroda programskog sadržaja u kome se prikazuje sadržaj koji može ugroziti fizički, zdravstveni, moralni, mentalni, intelektualni, emotivni i socijalni razvoj maloljetnika;
      b) da li se radi o opštem ili specijalizovanom elektronskom mediju u čijem programu se emituje određeni programski sadržaj;
      c) da li je riječ o fikcijskom ili nefikcijskom programskom sadržaju;
      d) stepen realističnosti prikazivanja potencijalno škodljivih sadržaja;
      e) broj, dužina, učestalost, intezitet (u kojoj mjeri postoji zvučna, vizuelna ili verbalna naglašenost) i detaljnost prikazivanja sadržaja koji može ugroziti fizički, zdravstveni, moralni, mentalni, intelektualni, emotivni i socijalni razvoj maloljetnika;
      f) očekivano dejstvo koje će programski sadržaj imati na gledaoce ili slušaoce, a naročito u kakvom okruženju, odnosno atmosferi prikazuje sadržaj koji može ugroziti fizički, zdravstveni, moralni, mentalni, intelektualni, emotivni i socijalni razvoj maloljetnika;
      g) kakav stav je u programskom sadržaju zauzet prema nasilju, zloupotrebi štetnih supstanci, opasnom ponašanju ili diskriminatorskom postupanju.

Koji programi se označavaju grafičkom oznakom 12?

Grafičkom oznakom 12, označavaju se sadržaji koji nisu namijenjeni maloljetnicima ispod 12 godina, a koji uključuju povremeno, umjereno dugačko, umjereno intezivno i umjereno detaljno prikazivanje sadržaja, koji s obzirom na kontekst u kome se prikazuju nisu nepodesni za maloljetnike koji imaju 12 ili više godina i imaju sljedeća obilježja:

• povremeno prikazivanje umjerenog nasilja i njegovih posljedica, dok se teško nasilje i njegove posljedice mogu prikazivati kratko i bez detalja.
• izuzetno, kratko i rijetko prikazivanje scena koje sadrže detaljno prikazivanje teškog nasilja i njegovih posljedica može biti prisutno u programskom sadržaju ako je to opravdano njegovim obrazovnim ciljem;
• seksualno nasilje nije prikazano, ali samim tokom radnje može biti nagoviješteno da se ono odigralo;
• nago ljudsko tijelo može biti prikazano, ali ne u kontekstu seksualnosti;
• seksualnost može biti prikazana povremeno i diskretno;
• zastrašujuće scene mogu se umjereno prikazivati, s tim da one ne smiju biti učestale i posebno naglašene;
• prikazivanje pušenja i zloupotrebe opojnih droga, alkohola i drugih štetnih supstanci ne smije biti učestalo, niti značaj i dejstva njihove zloupotrebe smiju biti prikazani kao zabavni ili manje bitni nego što jesu u stvarnom životu;
• opasno ponašanje ne smije biti detaljno prikazano, niti prema takvom ponašanju u programskom sadržaju kao cjelini smije biti izražen pozitivan stav;
• diskriminatorsko postupanje ne sme biti prikazano uz pozitivan stav prema takvom postupanju, niti ga je dozvoljeno prikazivati ako je ono preduzeto uz vršenje nasilja;
• umjereno nepristojno ponašanje je dozvoljeno, ali ne smije biti učestalo, niti može predstavljati način komunikacije, dok veoma nepristojno ponašanje može biti prisutno samo kratko, ali nikako ako se ono koristi u vidu akta agresije, odnosno da bi se neko uvrijedio.

Koji programi se označavaju grafičkom oznakom 16?

Programski sadržaji sa oznakom 16 mogu se emitovati isključivo u periodu od 22:00h do 06:00h.

Grafičkom oznakom 16, označavaju se sadržaji koji nisu namijenjeni maloljetnicima ispod 16 godina, a koji uključuju učestalo, dugačko, intezivno i detaljno prikazivanje sadržaja, koji s obzirom na kontekst u kome se prikazuju nisu nepodesni za maloljetnike koji imaju 16 ili više godina i imaju sljedeća obilježja:

• teško nasilje i njegove posljedice mogu biti detaljno prikazani, ali programski sadržaj ne smije biti naročito usmjeren na scene u kojima se oni detaljno prikazuju;
• seksualno nasilje može biti samo diskretno prikazano, bez naročite usmjernosti na detalje takvog ponašanja i patnju žrtve;
• ne postoje ograničenja u pogledu prikazivanja nagog ljudskog tijela, ako se ono ne prikazuje u kontekstu seksualnosti, dok prikazivanje u tom kontekstu ne smije biti detaljno;
• seksualnost može biti učestalo prikazana, ali bez prikazivanja detalja, osim ako se ono prikazuje u cilju obrazovanja o seksualnosti i ljudskom zdravlju;
• zastrašujuće scene mogu biti učestalo i intezivno prikazane, ali samo ako takve scene nisu posljedica sadističkog ili seksualnog ponašanja;
• pušenje i zloupotreba opojne droge, alkohola ili drugog štetnog sredstva mogu biti učestalo prikazani, ali u programskom sadržaju kao cjelini ne smije biti izražen pozitivan stav prema takvom ponašanju;
• opasno ponašanje smije biti detaljno prikazano, ali programski sadržaj ne smije biti naročito usmjeren na scene u kojima se takvo ponašanje detaljno prikazuje, niti prema takvom ponašanju u programskom sadržaju kao cjelini smije biti izražen pozitivan stav;
• diskriminatorsko postupanje može biti prikazano i kada je preduzeto uz vršenje nasilja, ali u programskom sadržaju kao cjelini prema takvom postupanju mora biti zauzet negativan stav;
• veoma nepristojno ponašanje može biti učestalo, dok najteži oblici nepristojnog ponašanja mogu biti samo kratko prikazani, ali nikada ako se ono koristi kao akt agresije, odnosno da bi se neko uvrijedio.

Takođe, pseudorijaliti programski sadržaji i prenosi ili snimci ekstremnog borilačkog sporta, koji mogu sadržati prikazivanje teškog nasilja, označavaju se sa oznakom 16.

Koji programi se označavaju grafičkom oznakom 18?

Programski sadržaji sa oznakom 18 mogu se emitovati isključivo u periodu od 23:00h do 06:00h.

Grafičkom oznakom 18, označavaju se sadržaji koji nijesu namijenjeni maloljetnicima ispod 18 godina, a koji uključuju veoma učestalo, veoma dugačko, veoma intezivno i veoma detaljno prikazivanjem sadržaja koji imaju sljedeća obilježja:

• naročita usmjerenost na detaljno prikazivanje teškog nasilja i njegovih zastrašujućih posljedica;
• prikazivanje seksualnog nasilja, uz naročitu usmjernost na detalje takvog ponašanja i patnju žrtve;
• detaljno prikazivanje seksualnosti, pod uslovom da primarna namjena programskog sadržaja nije pobuđivanje seksualnog uzbuđenja;
• prikazivanje erotskih sadržaja;
• veoma detaljano i veoma intezivno prisustvo zastrašujućih scena;
• detaljno prikazivanje zloupotrebe opojnih droga, alkohola ili drugih štetnih supstanci, i ako u programskom sadržaju kao cjelini nije izražen negativan stav prema takvom ponašanju;
• detaljno prikazivanje opasnog ponašanja, i ako u programskom sadržaju kao cjelini nije izražen negativan stav prema takvom ponašanju;
• detaljno prikazivanje diskriminatorskog ponašanja, i ako u programskom sadržaju kao cjelini nije izražen negativan stav prema takvom ponašanju.
• prikazivanje najgrubljeg nepristojnog ponašanja, čak i kada se koristi u vidu akta agresije, odnosno da bi se neko uvrijedio.

U kategoriju programa koji se označavaju sa oznakom 18 spadaju i rijaliti programski sadržaji, najave njihovog emitovanja, kao i emisije u kojima se prikazuju pregledi dešavanja u tim sadržajima.

Da li su predviđena neka posebna pravila za zaštitu maloljetnika?

Pored pisanog i zvučnog upozorenja značajan dio Pravilnika je posvećen zaštiti maloljetnika.

Maloljetnici i ranjive osobe koje nijesu u stanju da se staraju o sebi neće biti ispitivane o privatnim stvarima bez pisanog odobrenja roditelja ili staratelja, osim u slučajevima ukazivanja na težak položaj maloljetnih ili ranjivih osoba, a čiji je prvenstveni cilj animiranje javnosti u svrhu obezbjeđenja pomoći.

U informaciji o bilo kom obliku nasilja i ulozi maloljetnika identitet maloljetnika se uvijek štiti zamagljenom ili maskiranom slikom i moduliranim tonom, tako da se ne može prepoznati.

Takođe, slike maloljetnika sa smetnjama u razvoju ne smiju se koristiti za bilo koju svrhu koja nije u skladu sa poštovanjem njihovih prava i ljudskog dostojanstva.

Lični podaci maloljetnika i pojedinosti iz njihovih porodičnih odnosa i privatnog života ne smiju se objavljivati u slučajevima u kojima bi dovelo do ugrožavanja njihovih interesa i dostojanstva.

Kako se štite maloljetnicu ukoliko se protiv njih vodi sudski postupak?

Ne smiju se objavljivati informacije o toku krivičnog postupka prema maloljetniku i o odluci donesenoj u tom postupku.

Pravosnažna sudska odluka u postupku protiv maloljetnika može se objaviti, ali bez navođenja njegovih ličnih podataka ili podataka na osnovu kojih se može utvrditi njegov identitet.

Pri objavljivanju informacija u vezi sa krivičnim djelima, elektronski mediji su dužni da obrate posebnu pažnju na ranjivi položaj maloljetne osobe koja je uključena u slučaj kao žrtva, svjedok ili izvršilac.

Identitet maloljetnika pravosnažno osuđenog za krivično djelo može se otkriti u programskim sadržajima isključivo ukoliko postoji opravdani javni interes.

Da li je potrebna saglasnost roditelja za učestvovanje maloljetnika u programu emitera?

Maloljetnici mogu direktno učestvovati ili se uključivati u programske sadržaje samo uz prethodnu pisanu saglasnost roditelja, staraoca, usvojioca, hranioca ili lica kome je maloljetnik povjeren na njegu, vaspitanje ili osposobljavanje. Izuzetno, maloljetnici mogu biti uključeni u informativne i zabavne programske sadržaje bez prethodne saglasnosti, ukoliko to zahtijevaju razlozi blagovremenosti i aktuelnosti.

Nezavisno od prethodne pisane saglasnosti za učestvovanje u emisijama, maloljetnici se ne smiju, po bilo kom osnovu i na bilo koji način, vrijeđati ili omalovažavati. Zabavni programski sadržaji ne smiju koristiti porodične konflikte za zabavljanje publike i na taj način ometati razvoj djeteta.

Maloljetnici se ne smiju intervjuisati dok su u kriznim situacijama (npr. djeca koja su pobjegla od kuće, pokušala samoubistvo, iskorišćena za kriminalne aktivnosti od strane odraslih, čiji su roditelji u zatvoru itd.) i njihova anonimnost se mora obezbijediti u izvještajima o takvim situacijama.

Direktno učešće ili uključivanje maloljetnika u programske sadržaje ni na koji način ne smije prouzrokovati uznemirenost ili strah, niti narušaviti njihovu fizičku, psihičku i emotivnu dobrobit i dostojanstvo.

Emiteri ne smiju od maloljetnika tražiti mišljenje vezano za privatna porodična pitanja niti o temama koje mogu biti van domena njihovog rasuđivanja.

Maloljetnici ne smiju učestvovati u programskim sadržajima u kojima se diskutuje o podobnosti njihovog davanja u starateljstvo jednom ili drugom roditelju, o opravdanosti njihovog udaljavanja od kuće, davanja u hraniteljsku porodicu ili na usvajanje ili o štetnosti ponašanja jednog ili drugog roditelja.

Dodatne mjere zaštite maloljetnika u medijima.

Zabranjeno je korišćenje maloljetnika u političke svrhe.

Nagrade koje se dodjeljuju maloljetnicima moraju odgovarati njihovom uzrastu.

Maloljetnici se ne smiju neoprezno i bez opravdanog razloga prikazivati u opasnim situacijama.

Konzumacija duvana i duvanskih proizvoda, alkohola i opojnih droga ne smije se prikazivati u programskim sadržajima prvenstveno namijenjenim maloljetnicima, osim ukoliko se takvim sadržajima ne ukazuje na njihovu štetnost.

Svi oblici nasilja ili opasnog ponašanja koje bi maloljetnici lako mogli oponašati neće biti prikazivani u programskim sadržajima prvenstveno namijenjenim maloljetnicima, osim ukoliko se takvim sadržajima ne ukazuje na njihovu štetnost.

Prilozi u informativnom programu koji bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika moraju se najaviti upozorenjem o uznemirujućim ili nasilnim scenama.

Prilikom prikazivanja rekonstrukcije krivičnih djela, nasilja i drugog štetnog ponašanja, elektronski mediji su dužni da, tokom cijelog trajanja, istaknu vizuelno upozorenje da se radi o rekonstrukciji događaja.